Trgovina

Stablo jabuke najčešće je kultivirano stablo na svijetu, a kao divlje raslo je u Europi još u pretpovijesno doba. Pitoma jabuka podrijetlom je iz južnog Sibira i Azije, a Grci i Rimljani uzgajali su različite sorte.

Stablo jabuke može biti do 12 m visoko, s razgranatom krošnjom koju izgrađuju jajoliki listovi. U svibnju cvate blijedo ružičastim do bijelim cvjetovima, a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti jabuke.

Jabuka je među najrasprostranjenijim vrstama voća; osvježavajuća, kiselo-slatkog okusa i svojstvene arome. Poznate su brojne sorte (njih oko 10 000), koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti.

U ponudi imamo: 

ENTERPRISE - EKO, FLORINA - EKO, FUJI NAGAFU 6,  GLOSTER, GOLDEN DELICIOUS REINDERS, GRANNY SMITH, IDARED, PRIMA, RED MELBA, ROTER BOSCOOP, BRAEBURN, LIBERTY - EKO, RED ELSTAR, VISTA BELLA, GOLD RUSH – EKO, TOPAZ – EKO, CRVENI DELIŠES – STARK DELICIOUS, BOŽIČNICA – STARA SORTA, KANADSKA RENETA, ZLATNA ZIMSKA PARMENKA, FREEDOM, JAMES GRIEVE,  SIVA JESENSKA KOŽARKA, PEASGOOD, MAŠANKA, GALA MUST, LJEPOCVETKA, SLAVONSKA SRČIKA, KARDINAL,  ZELENIKA, MANTET, CRIPPS PINK, BOBOVAC, GRAVENSTAJN, ŠAMPANJKA.

Sorta nastala križanjem sorti Kidss Orange Red x Golden delicious. Uzgojio ju je H. Kidd u Greytownu, Novi Zeland. U proizvodnju uvedena 1965. godine. Spada u visokoproduktivne plantažne sorte. Vrijeme berbe je u zadnjoj dekadi rujna. Kraće vrijeme može se čuvati u običnim skladištima. Meso je sočno, kiselkastoslatkastog okusa, diskretne arome. Dobar je oprašivač drugim sortama

Sorta je dobivena kao slučajni sjemenjak oko 1890. godine koji je odkrio Anderson H. Mullins u američkoj saveznoj državi West Virginija. 1914. godine rasadničar Paul Stark otkupio je pravo na poizvodnju za 5.000 dolara i preimenovao u Golden delicious, te je 1916. godine uveo u proizvodnju. Danas je najraširenija sorta u svijetu.

Porijeklo sorte je iz Australije kao slučajni sjemenjak. Najčešće se navodi da je orginalno drvo rodilo prvi puta 1868. godine.

Sorta koja se isto nalazi u plantažnom uzgoju, a za koju se može kazati da spada u srednje produktivne sorte. Berba započinje krajem mjeseca listopada. Iziskuje čuvanje u hladnjači sa velikom osjetlivošću na scald (palež kožice) te je potreban poseban tretman. Meso je hrskavo, kiselkastog okusa, slabe arome a zbog manje količine šećera dosta je prazan. U kontinentalnom dijelu hrvatske dobija crvenkastu boju po kožici. Kao oprašivač dobar je za druge sorte.

Povijest krušaka je duga i vrlo ugledna. Sočne, slatke i ukusne plodove kruške Homer je u Odiseji prozvao "dar bogova", a dvor Luja XIV. smatrao ih je simbolom luksuza.

Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata.

U našem asortimanu od krušaka imamo: ABBE FETEL, GELLERTOVA, KLAPOV LJUBIMAC, LIPANJSKO ZLATO, LIPANJSKA LJEPOTICA, RANA MORETINIJEVA, VILJAMOVKA ŽUTA, VILJAMOVKA CRVENA, TIKVICA NAGOVIK, SANTA MARIA, SRPANJSKA ŠARENA, TEPKA, KLERŽO, TREVUŠKA, BOSKOVA BOČICA, LUBENIČARKA, CONFERANCE, PASTORČICA, PACKAMS TRIUMPH, HIGHLAND.

Dozrijevanje:
- kolovoz (8. dana prije Viljamovke)

Opis ploda:
- žućkasto zelenkasta
- sočna slatko kiselkasta
- opr. viljamovka, Passakrasana, Boskova bočica

Dozrijevanje:
- kasno ljetna , kolovoz

Opis ploda:
- sočna, slatkokiselkasta
- opr. Abee Fetel

Dozrijevanje:
- rujan

Opis ploda:
-

Uzgoj breskvi počeo je prije 4000 godina u Kini, gdje se naziv "breskva" odnosio na mladenku. Breskve su također bile simbol besmrtnosti i dugog života. Breskva je sočan plod drveta Prunus persica. Okruglog je oblika, crvenkasto-žute boje, površine prekrivene dlačicama i svojstvene arome. Uzgojem se postiglo da danas imamo mnogo raznih sorti breskvi.

U ponudi breskvi imamo: ELEGANT LADY, FAYETTE, REDHAVEN, SPRING LADY, QUEEN CREST, RICH LADY, CRESTHAVEN, MAYCREST, ROYAL GLORY.

Dozrijevanje: 2/7
Oblik: okrugla, krupna, 90% pokrivena sjajnim crvenilom
Meso: žuto s crvenim prugama oko koštice, potpuno zrela je kalanka, odlicnog okusa

Sorta je vrlo rodna, plod je srednje krupan, okrugao do lagano izdužen, pokriven je 70-90% intenzivnom crvenom bojom, meso je žuto prošarano s crvenim prugama, vrlo čvrsto, dobrog okusa. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza.

Sorta obilno i redovito rađa, plod je krupan, okruglog oblika, ponekad malo spljoštenog. Boja kožice je žuto zelenkasta, ponekad sa zelenom nijansom, pokrivena 70-90% intenzivnom crvenom bojom. Meso ploda je žuto, čvrsto, dobrog okusa. Otporna na transport. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza.

Domovina trešnje nalazi se u pontskoj flori Turske, a donesene su u Rim oko 74. god. pr. Kr.

Trešnjino je drvo više od 4 m, a cvate u svibnju. Bijeli skupni cvjetovi imaju duge peteljke iz kojih se razvijaju žuti ili crveni plodovi. Slatkog su okusa i ugodne arome s karakterističnom okruglom košticom u sredini. Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno.

U asortimanu imamo: CELESTE - samooplodna, STELLA - samooplodna, EARLY BURLAT, NEW STAR - samooplodna, BING CONPACT - samooplodna, VAN, LIONSKA RANA, GERMERSDORF, GARNET, COMPACT LAMBERT.

New Star je jedna od najboljih ranih sorti trešanja. Kožica ploda je sjajna, tamnocrvene boje. Meso ploda je hrskavo, čvrsto, vrlo slatko i aromatična okusa.

Srednje rana sorta. Stablo je slabog porasta i uspravnog habitusa. Ova sorta je samo-oplodna, srednje produktivna. Plod je krupan, okruglo-spljoštenog oblika, tamnije crvene boje. Meso je crvene boje i odlikuje se izuzetnim ukusom, teksturom i sočnošću. Ova sorta je osjetljivija na pucanje, ali odlične otpornosti na manipulaciju i visoke otpornosti na moniliju.

Najranija sorta trešnje na tržištu, urod dolazi oko 20-og svibnja. Plod je tamnocrvene boje, slatkog okusa i otporan na pucanje.
Samooplodna je sorta.

Višnja je voće nastalo križanjem slatke, domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Višnju s pravom nazivamo plemenitim voćem, zbog unutarnjih svojstava ploda. Smatra se da divlje vrste trešanja potječu iz zapadnog djela Azije. Negdje pred 2500 godina one su se počele i uzgajati, i to u Turskoj i Grčkoj. Rimljani su poznavali i višnju i trešnju i zahvaljujući njima su se one proširile gotovo po cijeloj Europi.

U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom dijelu i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dalmaciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja maraska, koja se odlikuje posebnom kakvoćom. Sve do 1971. godine u Dalmaciji se proizvodilo više od 12.000 tona, a danas je proizvodnja niža od 3.000 tona.

U ponudi imamo: AMARELA, METEOR - samooplodna,  REXELE - samooplodna, CSHENGÖDI - samooplodna, DEBRECEN, KELLERIS 16,
MARASKA.

Plodovi sadnice višnje oblacinke sazrijevaju oko 20 juna. Otkup i uvjeti prerade su u potpunosti prilagođeni ovoj sorti. Plod je sitan čija masa se kreće u rasponu od 2,5 do 4 grama.

Grožđe je bobičasti plod vinove loze, koja se kultivira širom svijeta, pa tako i u nas. Još su u antičko doba Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani tisućljećima uzgajali i oplemenjivali vinovu lozu isključivo radi ljekovitog djelovanja nefermentiranog grožđanog soka.

Postoje razne sorte grožđa: stolno grožđe, koje se koristi za jelo u svježem stanju, osušeno grožđe (grožđice), koje se dobiva prirodnim sušenjem grožđa, te grožđe kao industrijska sirovina potrebna za proizvodnju vina, sokova, vinskog octa, rakija, konjaka, pjenušca i drugih pića. Od sjemenki grožđa proizvodi se i posebno aromatično ulje.

Vršak mladog izboja otvoren. List srednje velik, peterokutan, peterodijelan sinusi gornji rubni zatvoreni, a donji u obliku lire zatvoreni, ili na rubovima uzdignuti, sinus peteljke otvoren, gornja strana intenzivno zelene boje, donja strana srednje zelena. Peteljka srednje debljine, dosta duga, zelene boje s označenim vinskim pjegama do početka lista. Grozd srednje – velik, prosječne težine skoro 600 gr., forma konično – piramidalna, ponekad krilat, rastresit sa debelom peteljkom, srednje dugačak , zelen poludrvenast. Bobica srednje – velika sa srednjom težinom 6 gr. forme jajolike, kožica plavo – crna, okus neutralan, sjemenke po bobici 1-2.

Mladi izboj otvorenog vrška, goli, zeleno – žućkast, vršni listići su rašireni otvoreni zeleni s brončastim sjajem, proziran. List srednji, peterokutan, okruglast, tro ili peterodijelan. Plojka glatka, valovita, gola. Grozd dosta velik, cilindrično – koničan, dug, rastresit, katkad krilat, prosječne težine 500-600 gr. Bobica srednje velika okrugla ili plosnata, kožica često debela sa maškom, crveno ljubičaste boje, dosta neujednačena, meso hrustavo, slatkog neutralnog ukusa. Sjemenke 2-3 u bobici, prosječne težine7-9 gr. Sadržaj šećera 15-16% ukupne kiseline 5,6 o/oo pH 3,4.

Vršak mladog izboja otvoren, zelen, goli, donji listići zatvoreni, zeleno – sjajne s brončanim sjajem. List srednji, produžen, peterodijelan sa izraženim sinusima. Plojka glatka, gola, malo valovita. Grozd srednje velik, cilindrično – koničan, često duguljast, krilat, umjereno rastresit, srednja težina 700-80 gr. Bobica velika, jajolika, meso sočno, malo aromatično, Kožica dosta tanka, ali otporna, žute boje, ima prosječno 2 sjemenke, prosječna težina bobice 6-7 gr. Šećera 14-15 %, ukupne kiseline 4-5 o/oo, pH 3,40.

Vršak mladog izboja širok, zelen sa rubom brončano – roza. Donji listići malo uvijeni, zeleni zlatno svjetlosne sa pjegama brončano – roza boje, glatke. List srednji , peterodijelan, tro ili peterouglaste , plojka valovita skoro glatka, gola, boje zeleno svijetle. Grozd veliki, dugačak, piramidalan ili cilindričan, srednje rastresit, krilat, sa jednim ili dva krila, srednja težina grozda 600-700 gr., bobica velika, eliptične forme, kožica sa maškom , debela, boje žuto – zelene, meso hruskavo, slatko, neutralnog ukusa, s 2. sjemenke po bobici, prosječne težine bobice 7-10gr.

Šljiva ima okrugli ili ovalni plod, plave, crvene ili žute boje pokožice (ovisno o vrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom usredini.

Potječe iz Azije, a poznata je bila još u starom vijeku. Iz starih zapisa doznajemo da je krasila viseće vrtove Babilona. U stari se Rim dopremala iz Sirije, a Rimljani su je konzervirali sušenjem. Zapadna Europa upoznala je šljivu zahvaljujući križarima.

Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva. Najpoznatije su talijanka, požegača, aženka i mirabel.

U ponudi imamo: ČAČANSKA LJEPOTICA, ČAČANSKA RODNA, STANLEY, RUTH GERSTETTER, ČAČANSKA NAJBOLJA, PRESIDENT, GROF ALTHAN, EARLY BIG EGG, ANGELANO – JAPANSKA.

Čačanska rana je sorta šljive koja rađa obilno i redovito, srednje bujna. Dozrijeva krajem lipnja, a dobri oprašivači su joj Čačanska ljepotica, Čačanska najbolja i Stanley. Plod je krupan, mase 40-65 grama, jajolikog oblika. Kožica ploda je ljubičasto plave boje. Meso je čvrsto, sočno, slatko i aromatično vrlo dobre kvalitete.

Čačanska najbolja je sorta koja dozrijeva u drugoj polovici kolovoza. Nije samooplodna. Plod je vrlo krupan, mase oko 50 grama, ovalnog oblika, tamno plave boje kožice, prekrivene maškom. Meso je čvrsto, sočno, slatko kiselkastog okusa i aromatično. Koštica se lagano odvaja od mesa.

Sorta Stanley porijeklom je iz SAD-a. Pogodna je za stolnu potrošnju, sušenje i preradu. Stablo je srednje bujno, uspravno s prirodno eliptično-okruglastim krošnjama. Rano ulazi u rod, rađa redovito i obilno. Dozrijeva u drugoj polovici kolovoza. Plod je krupan, mase oko 40 grama, izduženo okruglog oblika, tamno plave boje. Meso je sočno, slatkastog okusa, ima veliku košticu koja se lagano odvaja od mesa. Dobro podnosi niske temperature, ali je osjetljiva na rani proljetni mraz.

Čačanska ljepotica je srednje bujna sorta. Rano ulazi u rod, rađa obilno i redovito. Dozrijeva krajem srpnja, početkom kolovoza, pa je izrazito atraktivna za stolnu potrošnju. Plod je dosta krupan, mase 30-40 grama, jajolikog oblika, tamno plave boje. Nije samooplodna te su joj potrebni oprašivači (ostale čačanske sorte). Meso je čvrsto, sočno i aromatično slatko kiselkastog okusa. Koštica se lagano odvaja od mesa. Izvrsna stolna sorta.

Lijeska od davnina raste na područjima Europe i Azije u pojasu umjerene klime.

Ova grmolika biljka koja doseže 3-8 m visine ima obrnuto jajaste listove dužine 6-12 cm prekrivene malim dlačicama.Mljeveni lješnjaci mogu djelomično ili u potpunosti zamijeniti brašno u kolačima.

Cvjetovi se stvaraju rano u proljeće, prije listova. Svaki cvijet može biti muški ili ženski. Muški je cvijet žut i dugačak 5-12 cm, a ženski vrlo mali, velikim dijelom skriven u pupoljku, samo s kratkim svijetlocrvenim laticama (1-3 mm) koje izlaze van.

Plod je orašasto voće (lješnjak) koje sazrijeva u malim grozdovima, oko 1-5 komada u svakom. On je sa svih strana zaobljen, 15-25 mm dugačak i 12-20 mm širok, žutosmeđe boje s malo bljeđim urezom na sredini.

U ponudi lješnjaka imamo: ISTARSKI DUGULJASTI i RIMSKI

Istarski duguljasti ( Istarski krupni, Istarski debeloplodni) se odlikuje umjerenom bujnošću i redovitom i obilnom rodnošću. Rano prorodi i daje plodove dobre kvalitete. Cvate srednje rano. Smatra se da je sorta autofertilna što je vjerojatno zbog postojanja većeg broja tipova pa postoji mogućnost uspješne međuoplodnje. No u nekim ispitivanjima sorta se pokazala kao autosterilna pa joj treba osigurati oprašivače. Kao takvi dobri su se pokazali Halski div, Rimski, Lambert,Gunsleben, Cosford, Apolda, Barcelona i još neki. Prema Modicu je sorta Istarski duguljasti intersterilna sa sortama Cosford i Sodlinger.

Obično u grozdu dolazi prosječno 3 do 5 plodova. Ovojnica je dulja od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen tako da se plod ne vidi. Ne ispada sam iz ovojnice pa je potrebno dodatno čišćenje od ovojnice.

Plod je velik, ovalno duguljastog olbika, na vrhu malo splošten. Prosječna težina kreće se između 3 i 3.5 grama a randman oko 43%. Ljuska ploda je svjetlo smeđa s gustim tamnim tankim crtama, dosta je debela i relativno dobro popunjena jezgrom. Jezgra ima glatku smeđu ovojnicu s malo vlakana.

Okus je vrlo ugodan i s izrazitom lješnjakovom aromom. Kožica se nakon prženja ljušti 88%. Plodovi čuvani godinu i pol dana u običnom skladištu ostaju dobre kvalitete. Istarski duguljasti ima oko 68% jezgri promjera 12 do 15mm.

Plodovi su prikladni za stolnu upotrebu i za prehrambenu industriju. Istarski duguljasti je relativno otporan prema ljeskotoču i grinji.

Razvija srednje bujna stabla ili grmove nešto sploštenog oblika. Oblino tjera izadnke. Cvate srednje rano. Sorta je autosterilna, odnosno slabo autofertilna. Intersterilan je sa sortama Cosford i Sodlinger. Kao oprašivači preporučene su sorte: Halski div, Istarski duguljasti, Barcelona, Banduss, Lambert Filbert, Minnas Fichtwerder i Bearn (Modic, 1969.g.)

Obično u grozdu ima i do 8 plodova, a u prosjeku 3 do 4 ploda. Plodovi dozrijevaju krajem kolovoza ili početkom rujna. U prvim godinama daje malo ploda, kasnije rodi redovito i obilno. Plod je velik, sploštenog oblika, širi nego viši, s rubovima, sa strane su duboko izbrazdani u donjem dijelu a oštar rub završava neizraženim šiljkom. Autori navode različit randman jezgre 39 ili 46% (Manušev, cit. Miljković 1981.g.). Osjetljiv je na moniliju i može imati i do 10% praznih plodova. Jezgra je slatkog okusa i gotovo bez lješnjakove arome. Kožica lješnjakove jezgre se prilikom prženja ljušti 71%. Plodovi uskladišteni godinu i pol dana imaju 4% gorkih jezgri, a poslije 3 godine 22%. 18% jezgri promjera je od 12 do 15mm.

Dunja potječe iz jugozapadne Azije, odnosno iz Perzije i Anatolije, a samoniklu je nalazimo i u srednjoj Europi. Poznata je i pod nazivom ''sidonijska kruška''. Drvo dunje može narasti i do 7 metara, a često raste u obliku grma. Plod je oblika jabuke ili kruške, nepravilno je grbav, zlatnožute do crvene boje, te pokriven dlačicama koje se lako skidaju.

Ova namirnica bila je popularna kod starih Grka, koji su je pripremali tako da su je izdubili, napunili medom, stavili u pleh i ispekli, a u grčkoj mitologiji simbolizirala je ljubav i sreću. Rimljani su iz dunje dobivali eterična ulja koja su koristili u parfumerijama. U Francuskoj je poznata već stoljećima, a koristi se ne samo u kuhinji već i u kozmetičke svrhe te u medicini.

U ponudi dunja i mušmula imamo: DOMAĆA MUŠMULA, LESKOVAČA i VRANJSKA.

Dozrijevanje: 3/10
Oblik: okruglast
Meso: sočno, slatko-kiselog okusa, ugodne arome
Težina: 35 gr.

Voćne sadnice dunje Vranjska su stara domaća sorta.
Sazrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja.

Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjačica iz roda Rubus, porodice ruža (Rosaceae). Najčešće rastu na zaštićenim mjestima uz rubove šuma, ograde, putove, uz živice ili šumarke. Kupina ima oblik trnovitog grma s dugim i savijenim granama, a može doseći visinu od 50-300 cm. Stablo im je manje-više pokriveno trnjem i mjestimično je odrvenilo. Bodlje služe za penjanje, ali i kao obrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Listovi su perasti, na rubu pilasto nazubljeni, s gornje strane tamnozeleni i glatki, a odozdo obrasli gusto pustenastim dlakama.

U ponudi kupina imamo: THORNFREE i DIRKSEN THORN LESS,

Ovo voće je svoje botaničko ime dobilo po tome što se prije pretpostavljalo da je podrijetlom iz Armenije. Međutim, sada se smatra da je pradomovina marelice sjeverna Kina, gdje se uzgaja već preko 4 000 godina. Iz Kine ih je na Sredozemlje donio Aleksandar Veliki. O marelici kruže mnoga narodna vjerovanja. Primjerice, u staroj Grčkoj su za marelicu mislili da je "zlatno jaje sunca", dok su u srednjem vijeku vjerovali da marelica uzrokuje groznicu.

Marelica je žuto-narančasto voće, baršunaste kožice i mekog, slatkog, aromatičnog mesa, koje sadrži malo soka. Plodovi marelice imaju košticu u kojoj se nalazi jezgra slična bademovoj, koja je slatkog ili gorkog okusa. Ta jezgra se u kuhinji može upotrebljavati umjesto badema, kao i za proizvodnju rakije i ulja.

U ponudi marelica imamo: GENCIKA, PANONIA, KORAI PIROS, STARK EARLY ORANGE, MAĐARSKA NAJBOLJA, KEČKEMETSKA RUŽA, ČAČANSKO ZLATO, NEW JERSEY i RAKOWSKY.

Mađarska rana sorta ( kraj lipnja ). Veličina ploda je oko 40 g i redovito rodi svake godine.
Samooplodna je sorta dobre otpornosti na niske temperature.

Izvrsna sorta krupnih plodova, svijetlo narančaste boje, pune arome, slatkastog okusa. U rod dolazi početkom srpnja.

Nektarina je podvrsta breskve. Razlikuju se od breskve po glatkim plodovima (na kožici plodova nema dlačica). Prve sorte nektarina su bile male i svijetlih boja, skoro zelene i izgledale su kao da nisu sazrele. Danas se križanjem različitih sorti dobivaju nektarine veličine običnih bresaka, crvene boje i slatkog ukusa, još slađeg od običnih bresaka. Naziv je potekao od grčkog boga Nektara, a sok od ovog voća je nazivan i ’’piće Bogova’’.

Odličan su izbor za dijete jer oguljene sadrže izuzetno malo kalorija i nimalo masnoća. Budući da sadrže veću količinu prirodnih šećera, dijabetičari ih moraju konzumirati s posebnim oprezom. Nektarine su također odličan izvor antioksidansa koji mogu pomoći u zaštiti kože od štetnih UV zraka. Ne sadrže kolesterol, dok vitamin C pomaže u održavanju zdravog imunološkog sustava.

U ponudi nektarina imamo: FANTASIA, CALDESI 2000, CALDESI 2010 i BIG TOP.

Dozrijevanje: 2/8
Oblik: okruglasta, žuto-crvena
Meso: žuto-narančasto s crvenim prugama izraženije uz košticu, čvrsto, sočno, odlične arome

Dozrijevanje: 2/7 Oblik: okrugla, lagano asimetricna, 90% sjajno crvena Meso: bijelo, prožeto crvenkastim prugama, čvrsto, ukusno, polukalanka.

Malina je grm koji potječe iz jugoistočne Europe, raste uz živice, rubove putova i šumaraka, a sve se češće uzgaja i u vrtovima i gotovo da je jednako toliko udomaćen kao i jabuke, kruške ili šljive.

Plod je zbirna koštunica crvene boje, poznata po jedinstvenoj aromi koju duguje posebnoj mješavini aromatičnih tvari, koja se teško imitira, čuva i konzervira, te profinjenom delikatno-kiselkastom okusu.

Cijeli naš asortiman malina pogledajte OVDJE.